Pandemija virusom korona ne očitava se samo kada je u pitanju zdravlje ljudi. Uticala je na mnoge oblasti ljudskog života, pa tako i na materijalni status ljudi, produbljujući i još više izoštravajući postojeće socijalne razlike. Vidljivo je to u svijetu, a nažalost i kod nas. Kako se trajanje pandemije produžilo, tako se i jaz produbio. To, pak, posljedično, dovodi do toga da je sve veći broj onih koji su u nekoj vrsti materijalne potrebe, a koju ne mogu samostalno da riješe, već im je potrebna pomoć drugih. A, tih drugih, spremnih da pruže ruku i pomognu čovjeku u nevolji, sigurno je da ima. Potvrđuje to i djelovanje Dobrotovornog fonda „Čovjekoljublje” Mitropolije crnogorsko-primorske, na čelu čijeg Upravnog odbora je protojerej Branko Vujačić. „Osnovni moto crpimo iz Svetog Pisma i riječi Gospodnjih. Najprije iz druge zapovijesti Gospodnje `Ljubi bližnjeg svoga, kao sebe samoga`, a svaki čovjek je naš bližnji”, ističe Vujačić na početku razgovora za „Dan”.
Na naše pitanje, da li se „Čovjekoljublju” posljednju, pandemijsku godinu, povećao broj zahtjeva za pomoć, Vujačić kaže:
– Sigurno da se povećao i tendencija je, nažalost, da će sve više i više. U ovoj godini će se tako nastaviti, za sledeću ćemo vidjeti. Ne treba biti nešto posebno pametan, pogledati statistiku koliko je ljudi ostalo bez posla, koje djelatnosti je ova epidemija najviše pogodila i koliko te djelatnosti zapošljavaju ljudi. Nisu svi u stanju socijalne potrebe, ali oni koji su prije pandemije jedva sastavljali kraj sa krajem, oni jesu sigurno – navodi Vujačić.
Zasad, dodaje, nemaju nekih velikih prepreka pri radu. „Dostava hrane mjerama protiv virusa korona nije zabranjena, obilazak porodica takođe, tako da za sada funkcionišemo normalno”, pojašnjava Vujačić.
Predsjednik UO „Čovjekoljublja” kaže da u okviru Fonda djeluje nekoliko organizacija. A, objašnjava i kako rade, odnosno funkcionišu i kako znaju kako i kome, na koji način je najbolje pomoći.
– Svaki korisnik ima svoj socijalni karton u kome se mogu sagledati njegove najneophodnije potrebe.
Neki potrebiti se sami javljaju ili nama ili nadležnom svešteniku, a neke i mi sami obilazimo kada saznamo da im je potrebna pomoć. Iako se ustežu da primaju pomoć, mi predložimo da prihvate Blagoslov Crkve da prime našu pomoć – kaže Vujačić.
U detektovanju onih kojima je pomoć potrebna, ali i saradnji po tom pitanju, kaže Vujačić, sarađuju sa drugim institucijama, i tu su najprije IOCC (Internacional Ortodox Christian Charities), Delta Humanitarna Fondacija, Fondacija „Srbi za Srbe”, Mladi Crne Gore za Kosmet, Crveni krst, Centar za socijalni rad, NVO „Porodični centar”.
– U našim narodnim kuhinjama se dnevno podijeli ukupno 600 obroka (zajedno u sve četiri) ili oko 220.000 obroka godišnje. Cijena jednog obroka je 1 evro. Kancelarija „Čovjekoljublja” u Podgorici dijeli pomoći u paketima hrane, obući i odjeći, kao i u novcu tako gdje je to neophodno, shodno mogućnostima. Uspijemo svake godine i da podignemo jedan porodični dom mnogodjetnoj porodici ili samohranoj majci sa djecom. Od velikih akcija izdvojio bih prikupljanje pomoći ugroženima od poplava u Srbiji i Bosni, prikupljanje hrane za Narodne kuhinje Raško-Prizrenske Eparhije nakon uvođenja taksi na robu - 14 šlepera hrane i poslednje prikupljanje pomoći za pravoslavno stanovništvo ugroženo od zemljotresa u Republici Hrvatskoj i od poplava na KiM-u – navodi Vujačić.
Dodaje i da im se mogu priključiti svi koji svojim volonterskim radom žele da pomognu. Trebaju se javiti u kancelariju „Čovjekoljublja” pri podgoričkom Sabornom hramu, radnim danom od 10-13 sati.
– Obuću i garderobu, očuvanu i čistu, primamo od 9-13 sati. Ko želi da pomogne novčano može slanjem poruke „Prilog” na broj 14502 (1 poruka - 1 obrok - 1 evro) ili uplatom na račun 525-266-22 kod Komercijalne Banke. Ograničenja ne postoje! – ističe Vujačić.
Ž.JANjUŠEVIĆ

---

Gajiće povrće za narodne kuhinje na gazdinstvu u Matagužima
Predsjednik UO „Čovjekoljublja”, Vujačić, podsjeća da je ovaj Fond Srpske pravoslavne crkve osnovan 1993. godine u Banja Luci na inicijativu počivšeg mitropolita Amfilohija, koji je ujedno bio i njen predsjednik, do njegovog upokojenja. Rad „Čovjekoljublja” nije razvijen u svim eparhijama naše Crkve, jer postoje i drugačiji način organizovanja haritativne djelatnosti u našoj Crkvi.
– U eparhijama koje imaju jurizdikciju na teritoriji Crne Gore djeluje Dobrotvorni fond „Čovjekoljublje”. Pod njegovom upravom rade četiri narodne kuhinje - u Podgorici, Cetinju, Beranama i Bijelom Polju, Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi „42 Momišćka Novomučenika” sa 250 volontera, projekat „Njega lica u potrebi” sa 20 volontera koji brinu o starijim osobama. Od nedavno je udruženje „Ljubi bližnjeg svoga” dio naše porodice. Fond je nedavno osnovao Poljoprivredno gazdinstvo u selu Mataguži-Zeta, gdje će se uzgajati razno povrće i voće za potrebe narodnih kuhinja – nabraja Vujačić, posebno ističući ulogu mitropolita Amfilohija, čijim blagoslovom i ličnim požrtvovanim radom je „Čovjekoljublje” iz godine u godinu sve više umnožavano.



”U okviru Fonda djeluje nekoliko organizacija